Tweet
 

 

Korisnik(a) pregleda ovu temu: 1 Gost(a)

833 views

HIGIJENA

Autor Poruka
^_afrodita_^
Member
*

Poruka: 55 Pridružen: Jan 2014 Ugled: 4 Status: Nije na vezi
Poruka: #1
Thumbs Up HIGIJENA
Što u kući treba hitno dezinficirati



You are not allowed to view links. Register or Login to view.




Ako mislimo da ćemo se zaštititi od zaraznih bolesti samo čestim pranjem ruku i izbjegavanjem bolesnih, griješimo. Svi znaju da se ruke trebaju oprati čim se dođe u kuću, no, to se ponekad zaboravlja, a bakterije i virusi se u kući grupiraju na nekim mjestima koja često dodirujemo prije pranja ruku.



Ruke imaju najviše klica na našem tijelu nakon usta, što praktično znači da sve što svakodnevno dodirujemo postaje potencijalno leglo klica i zaraze. 



Istraživanja su pokazala koja su to mjesta i stvari u kući na koja trebamo obratiti najviše pažnje pri čišćenju, kako bismo dezinficiranjem uklonili mogućnost zaraze.



Stoga, krpicu s alkoholom u ruke i krenite čistiti:


  1. Mobitel/telefon 
  2. Tipkovnicu i kompjutersko miša
  3. Daljinski upravljač 
  4. Četkice za zube i čašu za četkice 
  5. Prekidače za svjetla i kvake 



Svakodnevne stvari koje radimo pogrešno

You are not allowed to view links. Register or Login to view.



Kupanje


Svakodnevno se tuširate vrućom vodom i jakim sredstvima za pranje? Na ovaj način možete uništiti gornji zaštitni sloj na koži, zbog čega postajte skloniji bolestima. Tuširanje često ne ubija mikroorganizme nego ih premješta s noge na glavu ili sa slabina na ruku. No, zaštitni sloj kože se sasvim sigurno oštećuje. Da biste održali zdravu kožu, upravo taj zaštitni sloj treba ostati netaknut. Koristite blaga sredstva za pranje (ponekad je dovoljna i samo voda) i ne prevruću vodu. Poslije tuširanja se namažite hidratantnom kremom ili uljem.


Disanje


Najvjerojatnije i upravo sad dišete na pogrešan način. Udahnite duboko. Ako ste kao i većina, malo ste podignuli ramena i isprsili se. I ne vidite ništa loše da dišete na taj način – jer tu se nalaze i pluća? A zapravo ste trebali koristiti dijafragmu, koja se nalazi ispod pluća, bliže trbuhu. Dok smo uspravni, uglavnom svi dišemo prsima, što je plitko disanje jer se koriste samo gornji dijelovi pluća. A većina krvnih žila koje prenose kisik je na dnu pluća. Plitkim disanjem unosimo manje kisika, pa dišemo brže nego što bismo trebali. Osim toga, dišemo li prsima, remetimo ravnotežu kisika i ugljikovog dioksida, zbog čega može doći do glavobolje, napetosti, umora, tjeskobe, pa čak i napada panike.


Bebe znaju daleko bolje disati nego većina odraslih. One dišu trbuhom, čime koriste dijafragmu. Počnite trenirati ovu vrstu disanja. Steknete li dobru naviku, disat ćete tako i dok spavate.


Dok udišete uvlačite trbuh, dok je prsni koš relativno miran. Zatim stegnite trbušne mišiće i izdahnite. Imate ćete više kisika i ojačat ćete. Moguće da vam se i uravnoteži krvni pritisak.


Spavanje


Pa tko ne zna spavati? Legneš i zaspiš? Problem je što mnogi ne mogu zaspati do kasno u noć. Možda su vam već dali tablete za spavanje, ali vam i one ne pomažu na zadovoljavajući način.
Ako vas već muči nesanica, kad se probudite ne buljite u strop nervozno razmišljajući zašto ste budni, radije se opustite i ako želite nešto pročitajte. Ljudi su vjekovima imali rascjepkan san, a nedostatak sna nadoknadite, ako možete, spavanjem u poslijepodnevnim satima. Danas problem pogoršava umjetna rasvjeta koja odgađa normalan odlazak u krevet, pa liježemo sve kasnije i kasnije. Zamračite sobu i ugasite sve elektronske naprave koje šire čak i malu svjetlost.


Pranje zubi


Loš dah je odličan način da izgubite nove prijatelje. Niko ne želi razgovarati ili sjediti pored takve osobe. Međutim, opsesivno-kompulzivno četkanje može dovesti do pogoršanja oralnog zdravlja, uključujući i povećanje broja šupljina i eventualnog gubitka zubi. Britanski stomatolozi danas ipak ne preporučuju da ljudi, posebice djeca u dobi između pet i deset, četkaju zube nakon svakog obroka. Razlog tome je kiselost hrane i pića koja omekšava zubnu caklinu, pa bi četkanje odmah nakon jela moglo oštetiti caklinu, ostavljajući zube podložnijima karijesu.
Istraživanja pokazuju da je čišćenje zubi zubnim koncem puno važnije od četkanja. Zubni konac, zapravo, uklanja bakterije koje se nalaze između zubi, bez ribanja i skidanja slojeva.
Četkanje dvaput dnevno općenito se još uvijek smatra najboljom zaštitom, ali to ne bi trebalo činiti odmah nakon obroka. Studije pokazuju da bi trebalo koristiti mekanu četkicu i usredotočiti se na desni.


Sjedenje


Duže sjedenje povećava rizik od dijabetesa, bolesti srca, pa čak i raka, bez obzira koliko radite kad ne sjedite. Sjedite li svakodnevno duže vrijeme, vjerojatno ćete umrijeti ranije. A sve vam to prijeti zbog izuma stolice.
Donedavno su bile gotovo isključivo namijenjene stvarno važnim osobama. Naša tijela nisu 'dizajnirana' za položaj koji pruža prosječna stolica. Kada sjedite na stolici, opušteni su i trbušni mišići i odjednom vaša kralježnice sama mora preuzeti cijelu težinu gornjeg dijela tijela, kao grančica koja drži veliku kuglu. Dodatni stres stvara i pritisak na diskove, što može na kraju dovesti do kronične boli u leđima.
Neki stručnjaci preporučuju 'aktivno sjedenje' na lopti, klečeći stolac ili nešto drugo bez visoke podloge za leđa. Tu su također i radni stolovi pred kojima se stoji.


Češljanje

Kontra standardnih dlakavih mitova, mokra se kosa ne smije češljati. Osim ako vas ne loži dodatno ispadanje kose, slabljenje korijena ili pucanje. Čak i da koristite češalj s ful razmaknutim zupcima. Naime, netom oprana čupa ima sva svojstva kao i suha, samo u značajno manjoj mjeri. Jedino u čemu se superiorno ističe je to da je... kako da to kažemo... mokra. Drugo i logički povezano, mokra je kosa također najgore stanje za raspetljavanje. Kažu znalci da se to treba učiniti prije pranja.

Hodanje

Krakata populacija, a vjerojatno i ne samo ona, u trenutku kada želi ubrzati hod počne bacati ekstremitete daleko ispred sebe. Krivo, izgleda. Želeći ispružiti nogu što dalje, zapravo sve što postižu je dodatni pritisak na stopala i cjevanicu. Ekstra efekt je, dakako, onaj vizualni. Naime, duži koraci ne znače i brže hodanje. Opet, savjet znalaca glasi da sav pritisak premjestimo na stražnje stopalo koje nas odguruje te da se pri bržem hodu koncentrirano na manje i hitrije korake.


24.04.2014. 02:12 PM
Find Quote


Skoči na Forum: