Not a member yet? Why not Sign up today
Create an account  

Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
NOS I HIGIJENA NOSA

#1
Thumbs Up 
Nos i higijena nosa


[Image: nos_grlo_uho.jpg]


Kada sluznica nosa uslijed raznih bolesti, kirurških zahvata, lijekova, ali i suhog i klimatiziranog zraka ne može održavati svoju funkciju - uzročnicima raznih bolesti olakšan je ulazak u organizam. Stoga je vrlo važno održavati higijenu nosa.


Građa
Nos se sastoji od dvije simetrične šupljine koje su odijeljene nosnom pregradom. U svakoj nosnoj šupljini postoje 3 nosne školjke ispod kojih se nalaze nosni hodnici. Takva građa omogućuje turbulencije, ubrzanje udahnutog zraka i njegov dolazak do najudaljenijih dijelova pluća. Udisanjem na nos možemo bolje udahnuti zrak nego disanjem na usta.


Uloga
Nos je početak dišnog sustava. On obavlja mnogo važnih funkcija kao što su disanje, kondicioniranje i filtracija zraka, funkcija njuha i vokalna rezonancija. Odrasli ljudi svakodnevno udahnu oko 10.000–20.000 litara zraka. Zrak prolazi kroz nos koji ga na taj način čisti od čestica prašine, dima, alergena, a unutrašnja površina nosa zrak zagrijava i vlaži. Može se reći da nos služi kao mehanički filtar i da sudjeluje u kondicioniranju zraka. To je njegova zaštitna uloga i zato je važno da nos normalno funkcionira.
Velik broj stranih čestica dolazi u organizam kroz nos čiji je imunološki sustav vrlo razvijen. Unutar epitela nosne sluznice nalazi se veća količina sekretornog imunoglobulina (IgA) koji reagira na specifične antigene.
Udahnuti zrak saturira se vodenom parom i zagrijava na 37° C. Na taj se način stvaraju pogodni uvjeti za alveolarnu izmjenu plinova.
Dlačice na ulazu u nosnice su važne za uklanjanje velikih čestica. Zrak koji prolazi kroz nosne hodnike udara u mnoge prepreke kao što su nosne školjke i septum. Svaki put kada zrak naiđe na neku prepreku, mijenja smjer kretanja. Čestice koje su u zraku imaju veću masu i inerciju, pa ne mogu mjenjati smjer kretanja toliko brzo kao zrak. One nastavljaju istim smjerom i udaraju u prepreke gdje se hvataju na sluz, te se s pomoću trepetljika prebacuju u ždrijelo. Iz dišnog sustava odlaze kada ih se proguta. Taj je mehanizam toliko učinkovit da niti jedna čestica veća od 4-6 mikrometara ne ulazi u pluća kroz nos.
Kondicioniranje zraka kontrolira se promjenama u protoku krvnih žila i sekreciji sluznice nosa. Čestice alergena, infektivni ili otrovni materijali filtriraju se i izbacuju djelovanjem sluznice i mukoznog prekrivača koji sluznica proizvodi. Zaustavljanjem čestica alergena, nos predstavlja imunološku zapreku.


Što nepovoljno utječe na sluznicu nosa?
Boravkom u klimatiziranom ili grijanom prostoru u kojemu je zrak suh dolazi do sušenja nosne sluznice i neugodnog peckanja u nosu. Zbog toga je potrebno redovito prozračivati i vlažiti klimatizirane i grijane prostorije.
Na stanje nosne sluznice, osim suhog zraka, mogu utjecati i neki lijekovi kao npr. nosni dekongestivi, razni kiruški zahvati nosa, prehlada, gripa, nosni polipi, sinusitis, vazomotorni rinitis i sl. Svi ti čimbenici utječu na sluznicu nosa, pa ona ne može održavati svoju funkciju čime je olakšan ulazak uzročnika bolesti u organizam. Stoga je vrlo važno održavati higijenu nosa.
Pod pojmom higijene nosa – podrazumijeva se održavanje nosa prohodnim, redovitim vlaženjem sluznice nosa upotrebom fiziološke otopine te, po potrebi, korištenje dekongestivnih ili kortikosteroidnih kapi kao dodatne terapije.
Za smanjenje otoka sluznice nosa koriste se nazalni sprejevi ili kapi. Nazalni dekongestivi koriste se kod prekomjernog lučenja nosnog sekreta. Pročišćuju nosnu šupljinu od već postojećeg sekreta i smanjuju upalu.
Hipertonična otopina morske vode također ima dekongestivno djelovanje, jer izvlači vodu i sekret, pa na taj način smanjuje sekreciju i otok u nosu.
Kod dojenčadi i male djece upotreba tih sredstava nije dopuštena. Kod male djece koriste se fiziološka otopina ili iscrpina korijena bijelog sljeza. Također, za liječenje se može koristiti i mast za nos. Nanosi se na unutrašnjost nosa, pa na taj način zaustavlja strane čestice i njeguje upaljenu sluznicu. Valja naglasiti da postoje masti za nos koje se smiju stavljati direktno na nosnu sluznicu i one koje se smiju koristiti samo izvana kao pomoć oštećenoj koži kao posljedici čestog ispuhivanja nosa.


Fiziološka otopina ili morska voda
Pod pojmom fiziološke otopine podrazumijevamo izotoničnu 0,9%-tnu otopinu natrijevog klorida. Ona ima fiziološki pH te uspostavlja fiziološku funkciju cilija nosne sluznice. Kada cilije ponovno uspostave svoju funkciju, one osiguravaju odstranjivanje nečistoća koje zrakom ulaze u nosni hodnik.
Fiziološka otopina nema dekongestivno djelovanje nego pomaže pri održavanju higijene nosa i čišćenju nosa od stranih čestica. Nema štetnog djelovanja, a pogodna je i za malu djecu.
Ljekovita svojstva mora, odnosno morske vode, poznata su još iz antičkih vremena. Euripid je pisao o njezinim mogućnostima u liječenju bolesti, a Hipokrat ju je preporučivao za uporabu. Galen je prvi put opisao ljekovito djelovanje čestica soli koje sadrži morski zrak. Devetnaesto stoljeće donosi razvoj talasoterapije. Početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća F. Herlemont  predstavio je jednostavnu metodu primjene morske vode - u obliku raspršivaća.
Morska voda je
Kvaliteta preparata morske vode svakako ovisi o izboru mora koje je uzeto za proizvodnju preparata. Osim po tome, preparati s morskom vodom mogu se razlikovati i po različitim dodacima koji se u njih stavljaju.
Osim u obliku raspršivača, postoje i pripravci morske soli koji su namijenjeni za ispiranje nosa sustavom za ispiranje. Taj je način primjene pogodan za odrasle osobe.
Sve su to preparati koji pomažu svakodnevnoj higijeni nosa, održavaju sluznicu nosa vlažnom te iz njega uklanjaju nečištoće i alergene iz nosa.


Nosna kongestija
Kongestija nosa nastaje kada tkivo sluznice nosa natekne. Oteklina se stvara zbog upale krvnih žila u nosu.
Začepljenje nosa stvara neugodan osjećaj, jer je smanjen osjet mirisa, a otežano je i žvakanje. Zrak koji se tada udiše, udiše se kroz usta. Takav je zrak nepročišćen, neovlažen i neugrijan, pa predstavlja rizik za oboljenje  nižih djelova dišnog puta.
Posebna važnost i briga moraju se posvetiti novorođenčadi koja ne znaju disati na usta. Nosna kongestija kod tako male djece znatno utječe na njihov razvoj i život. Oni, također, ne mogu ispuhati nos, pa je potrebno iz nosa izvuči sluz. Danas na tržištu postoje različita pomagala - od običnih aspiratora, aspiratora za usisavač, do aspiratora koje koristimo pomoću usta i slično. Važno je da se malu djecu nakon ukapavanja fiziološke otopine okrene na trbuh kako bi došlo do istjecanja sluzi.
Za razliku od najmanje djece, kod veće djece i odraslih nosna kongestija je više smetnja i neugoda. Upravo kod njih se mogu koristiti i nosni dekongestivi.
Medicinski stručnjaci su definirali četiri glavna uzročnika opstrukcije nosa: infekcija, alergijski i nealergijski rinitis te fizičke abnormalnosti nosa.
Obična nosna kongestija prolazi sama u roku od tjedan dana.
Odrasla osoba prosječno pati od kongestije nosa, odnosno prehlade, dva do tri puta godišnje. Virusne infekcije javljaju se zbog još nerazvijenog imunološkog sustava, češće u djetinjstvu. Nakon što virus uđe u nos tijelo oslobađa histamin što dramatično povećava dotok krvi u nos i uzrokuje bubrenje tkiva u nosu. To razdražuje nosnu membranu koja postaje „zagušena" krvlju, pa proizvodi velike količine sluzi. Dakle, nos nije začepljen zbog velike količine sluzi već zbog otekline sluznice.
Tijekom virusne infekcije nos ima slabu otpornost na bakterije. Kada nosni sekret promijeni boju iz prozirne u žutu ili zelenu, to označava prisustvo bakterija. U tim slučajevima potrebno je potražiti mišljenje liječnika, jer se infekcije liječe antibioticima (sistemski ili lokalno), kortikosteroidima i simptomatskom terapijom (analgetici).
Akutna infekcija sinusa također uzrokuje nosnu kongestiju. Kronična infekcija nosa obično uzrokuje nosnu opstrukciju, dok neki ljudi razvijaju i polipoze. Infekcija sinusa zna biti vrlo bolna, pa je liječenje važno započeti na vrijeme. Cijeđenje sekreta iz sinusa može uzrokovati dodatne infekcije grla i nosa.
Deformiteti nosa i nosnog septuma također su jedan od uzroka lošeg disanja kroz nos. Čak 7% novorođenčadi pati od ozljede nosa koje im ometa disanje, a nastalo je uslijed porođaja. Osim toga, djeci mogu pri disanju smetnje raditi i veliki krajnici. Kod takvih deformiteta potrebna je kiruška intervencija.
Alergije su jedan od značajnih uzročnika kongestije nosa. Alergijske reakcije se definiraju kao pretjerani upalni odgovor tijela na neku tvar. Kod alergijskih bolesnika oslobađanje histamina rezultira kongestijom i proizvodnjom velike količine vodene nosne sluzi. Takve se kongestije nosa liječe antihistaminicima.


Lijekovi za liječenje bolesti nosa
Lijekovi s lokalnim učinkom na sluznicu nosa poput dekongestiva primjenjuju se pri otežanom disanju kroz nos, najčešće uzrokovanom otečenom sluznicom. Uzroci takvih promjena na sluznici su bakterijske ili virusne infekcije, alergijske promjene na sluznicama ili rinitis.
Pri alergijskom rinitisu ili raznim polipozama primjenjuju se kortikosteroidi s lokalnim djelovanjem.
Virusni rinitis prolazi spontano, a lokalna terapija dekongestivima je siptomatska. Bakterijska upala se liječi lokalno i sistemskim antibioticima. Lokalna antibiotska terapija nije indicirana, jer se ne postiže ravnomjerna raspodjela antibiotika u svim dijelovima sluznice.
Nosni dekongestivi su simpatomimetici koji izazivaju konstrikciju krvnih žila natečene sluznice čime smanjuju oteklinu. Djelovanje im je ograničeno zbog „rebound fenomena" - nakon prestanka djelovanja lijeka dolazi do sekundarne vazodilatacije i pogoršanja kongestije nosa. To je često uzrok dugotrajnog i nekontroliranog korištenja tih kapi. Pri takvoj „produženoj" primjeni oštećuje se cilijarni epitel nosne sluznice, pa se primjena nosnih dekongestiva ne savjetuje dulje od 5 do 7 dana, a neki stručnjaci preporučuju primjenu čak ne dulje od 3 do 5 dana.
Odvikavanje traje mjesecima, najprije upotrebom blažih dekongestiva (npr. efedrin), a zatim ukapavanjem fiziološke otopine.1,3
Treba naglasiti da se dobar terapijski učinak na simptome kongestije nosa može postići primjenom fizioloških otopina.
Nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu registrirani u Hrvatskoj su: nafazolin, oksimetazolin, ksilometazolin, natrijev kromoglikat; te navedeni kortikosteroidi: beklometazon, budezonid, flutikazon, mometazon.


Preporuke
Pacijentima koji po pomoć dođu u ljekarnu, treba naglasiti da je vrlo važno:
    vlažiti prostorije u kojima se boravi i spava
    vlažiti nos (fiziološkim otopinama)
    izbjegavati moguće uzročnike kongestije (alergene, prašinu, viroze...)
    dovoljno se hidratizirati
    izbjegavati prekomjernu upotrebu nosnih dekongestiva.
Reply


Possibly Related Threads…
Thread Author Replies Views Last Post
Thumbs Up HIGIJENA ^_afrodita_^ 0 2,205 24.04.2014., 02:12 PM
Last Post: ^_afrodita_^
Thumbs Up INTIMNA HIGIJENA ^_afrodita_^ 0 2,557 26.03.2014., 01:52 PM
Last Post: ^_afrodita_^
Question HIGIJENA-KOLIKO CESTO JE ZDRAVO???? ^_afrodita_^ 0 1,894 26.03.2014., 01:50 PM
Last Post: ^_afrodita_^

Forum Jump:


Users browsing this thread:
1 Guest(s)